Kviz za ponavljanje zamjenica i glagola preuzmite u obliku prezentacije ili u PDF-u. Kviz je zamišljen za rad u grupama, no može poslužiti i za samostalno ponavljanje. Pomoću strelica na dnu stranice mijenjaju se slajdovi. Pitanja su podijeljena u tri kategorije: zamjenice, glagoli i glagolska vremena. Svako od 100 pitanja nosi 10, 20 ili 30 bodova... Continue Reading →
Znate one ljude koji vole komentirati apsolutno sve, pa tako i jezične pogreške? Najdraže mi je kad su nepismeniji od onih koje kritiziraju, a rečenice su im „pismene“ poput naslova ovoga teksta. Zato ćemo se ovdje osvrnuti na pisanje negacije uz različite vrste riječi. Treba odmah napomenuti da se negacija ne piše uvijek jednako, već... Continue Reading →
Čini mi se da koliko je boja, toliko ima i pravopisnih dilema u vezi s njima. Hoćemo li nešto obojati ili obojiti? Je li majica tamnoplava ili tamno plava? Je li sv(i)jetlo s ije ili s je? Koja je razlika između glagola pobijeliti i pobijeljeti? Zašto nije dobro reći rozi mobitel? Ovaj put pokušat ćemo... Continue Reading →
Moram ići, žurim na sastanak. Nemojte brinuti zbog toga. Djeca se plaču kod doktora. Jutros sam se rano ustala. Primjećujete li pogreške u naslovu i navedenim rečenicama? Zasmeta li vam kad ih čujete? Ne brinite se, niste jedini. Meni je primjerice bilo jako neobično kad sam prvi put čula da se netko plače, a isto... Continue Reading →
Jeste li se ikada zapitali što je pravilno reći – bojiti ili bojati, brojiti ili brojati? Je li onda bojenje i brojenje ili bojanje i brojanje? U standardnom jeziku u parovima glagola na -iti i -ati koji imaju istu osnovu prednost se daje onim glagolima koji završavaju na -iti. Glagoli bojiti i brojiti pripadaju glagolima četvrte vrste, a... Continue Reading →
Koliko ste puta pomislili da je hrvatski jezik težak i nepotrebno kompliciran? A zašto ga onda ponekad i sami kompliciramo? Znamo da nije isto češljati se i češljati (lutku), odmoriti se i odmoriti (oči), rukovati se i rukovati (alatom), kao ni ubiti se i ubiti (koga). Upravo zbog povratne zamjenice se koja dolazi uz glagole njihovo je značenje promijenjeno.... Continue Reading →
Neka pati koga smeta, Hrvatska je prvak svijeta! pjevaju navijači i meni paraju uši. Drago mi je kad Hrvatska pobjeđuje, ali smeta mi izraz koji tada moram slušati. Kao što možete primijetiti, nisam napisala smeta me, već smeta mi. Glagol smetati zahtijeva dopunu u dativu, a ne u akuzativu (kako često možemo čuti). Isto je... Continue Reading →
Futur prvi sastoji se od infinitiva (biti, reći, čitati, misliti…) i nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola htjeti (ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će). Kada u rečenici pomoćni glagol dolazi prvi, pišemo i govorimo će biti (npr. Danas će biti lijepo vrijeme.), no što kada je pomoćni glagol nakon infinitiva? I u govoru i u pismu možemo... Continue Reading →
Vjerojatno ste primijetili da nas u medijima neprestano obasipaju raznim savjetima i preporukama. No jeste li primijetili da to čine na pogrešan način? Navest ću nekoliko primjera: Želite avanturu? Preporučamo vam Tunis avonom iz Zagreba (24sata; tipfeler je njihov), Odličan razlog zbog kojeg vam toplo preporučamo posjet zagrebačkom teatru &TD (Gloria), Ovaj studij preporučam svima koji žele svoje snove pretvoriti... Continue Reading →
S blagdanom sv. Nikole počinje vrijeme darivanja. Na mnogim se mjestima organiziraju priredbe na kojima kojima sveti Nikola daruje djecu. Glagoli darovati i darivati naoko su slični, no nije nevažno koji ćemo oblik upotrijebiti. Upotreba pogrešnog oblika može biti tragikomična – ako znamo razliku. I jedan i drugi glagol imaju značenje 'davati dar, poklanjati'. Razlika je... Continue Reading →
lekturica.wordpress.com 