Preuzmite NASTAVNI LISTIĆ: Sklonidba imenica slikopriča Sunce i mačka dopunjavanje priče i prepoznavanje padeža popunjavanje tablice s padežima
CRNO-BIJELO U BOJI
Čini mi se da koliko je boja, toliko ima i pravopisnih dilema u vezi s njima. Hoćemo li nešto obojati ili obojiti? Je li majica tamnoplava ili tamno plava? Je li sv(i)jetlo s ije ili s je? Koja je razlika između glagola pobijeliti i pobijeljeti? Zašto nije dobro reći rozi mobitel? Ovaj put pokušat ćemo... Continue Reading →
PROMJENJIVE I NEPROMJENJIVE RIJEČI
Za početak nekoliko slatkih rečenica: Hoćeš li čokolade? Obožavam čokoladu! Koja ti je čokolada najdraža? Stalno razmišljam o čokoladi. Kupi mi kroasan s čokoladom. U svakoj od navedenih rečenica pojavljuje se ista imenica – čokolada. Međutim, ona nema u svakoj rečenici isti oblik, već joj se završetak mijenja: čokolad-a, čokolad-e, čokolad-u, čokolad-i, čokolad-om. Sve riječi koje mogu... Continue Reading →
POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA
PREZENTACIJA: Povijest hrvatskoga jezika hrvatska pisma najstariji spomenici jezikoslovlje i jezični priručnici razvitak hrvatske književnosti prve jezikoslovne knjige hrvatski narodni preporod položaj Hrvatske i hrvatskoga jezika Na stranicama Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dostupna je interaktivna vremenska lenta s najvažnijim djelima iz povijesti hrvatskoga jezika.
NE VRŠIM LEKTURU
Čitajući razne odluke, službene dopise, zakone, policijska izvješća i slične tekstove, vjerojatno ste uočili da su pisani drukčije nego što se uobičajeno izražavamo. Riječ je o posebnom stilu koji ima svoje zakonitosti i obilježja – administrativnom. Administrativni stil karakteriziraju ustaljena struktura, objektivnost, logičnost, sažetost, preglednost, ali i ustaljenost izraza. Ti izrazi znaju biti nespretni ili... Continue Reading →
5 SAVJETA ZA PISANJE DIPLOMSKOGA RADA
1. IZGLED TEKSTA Prije nego što predate diplomski ili završni rad, svakako provjerite jeste li tekst oblikovali u skladu s pravilima koja propisuje fakultet. Treba obratiti pozornost na vrstu i veličinu fonta, jesu li namještene margine, je li tekst obostrano poravnat, jesu li poglavlja označena podebljanim slovima, sadrže li uvodne stranice sve potrebne informacije... Pojedini... Continue Reading →
ŽENE U MUŠKOM RODU
Ako je u grupi od sto ljudi 99 žena i samo jedan muškarac, reći ćemo bili su, došli su – u muškome rodu. Zanimaju li nas određene informacije, pitat ćemo: Koliko Hrvatska ima stanovnika? Tko je predsjednik države?, bez obzira na to što znamo da stanovništvo ne čine samo muškarci te da na vrhu države mogu... Continue Reading →
S SESTROM I SA BRATOM
Upotreba prijedloga s/sa govornicima hrvatskoga jezika stvara dosta poteškoća. Jeste li se kada upitali zbog čega uopće u nekim slučajevima pišemo s, a u nekima sa? Riječ je u biti o jednome prijedlogu – s. U pravilu se piše upravo taj, kraći oblik, a duži se upotrebljava iznimno, zbog fonetskih, ritmičkih ili stilskih razloga. Pri izboru se ponajprije... Continue Reading →
OVAJ ILI TAJ
Još u osnovnoj školi naučili smo da pokazne zamjenice odgovaraju na pitanja Kakav? Koji? i Kolik?, upućuju na riječ uz koju stoje te izriču je li to blizu (ili blisko) govorniku, blizu sugovorniku ili pak udaljeno od govornika i sugovornika. Pritom ta bliskost odnosno udaljenost može biti vremenska, prostorna ili u prenesenom značenju. Uzmimo za primjer samo zamjenice... Continue Reading →
SJEDNITE SE I ODMORITE
Moram ići, žurim na sastanak. Nemojte brinuti zbog toga. Djeca se plaču kod doktora. Jutros sam se rano ustala. Primjećujete li pogreške u naslovu i navedenim rečenicama? Zasmeta li vam kad ih čujete? Ne brinite se, niste jedini. Meni je primjerice bilo jako neobično kad sam prvi put čula da se netko plače, a isto... Continue Reading →