BLAGDANSKO-PRAVOPISNE DILEME

ADVENT

Advent je razdoblje u crkvenoj godini koje počinje četiri nedjelje prije Božića. Budući da je to naziv određenog dijela crkvene godine, a ne blagdana, piše se malim početnim slovom. Isto se tako i pridjev adventski piše malim slovom (pr. adventski vijenac, adventske svijeće). Riječ advent potječe iz latinskog i znači ‘dolazak’, što je zapravo istovjetno hrvatskome nazivu došašće.

Gradovi diljem Hrvatske i svijeta organiziraju različita događanja tijekom adventa. Tri godine zaredom Zagreb je bio dobitnik nagrade za najbolji božićni sajam u Europi. Budući da se u tom slučaju radi o nazivu manifestacije, riječ advent pišemo velikim početnim slovom – Advent u Zagrebu.

BADNJAK

Prema pravilu, u imenima blagdana i praznika prva se riječ uvijek piše velikim početnim slovom, a ostale malim, osim ako su i same vlastita imena.

Dan uoči Božića blagdan je koji nazivamo Badnjak ili Badnji dan, a ako pišemo o večeri, napisat ćemo Badnja večer. Valja napomenuti da je u standardu prihvatljiva jedino imenica večer u ženskome rodu, dok je oblik u srednjem rodu (veče) karakterističan za razgovorni stil.

BOŽIĆ

Božić se, naravno, piše velikim početnim slovom jer je to naziv blagdana.

Osim toga, uvijek se piše sa ć na kraju. Riječ Božić zapravo je umanjenica od riječi Bog, kojoj se dodaje nastavak uobičajeni nastavak za umanjenice -ić (a ne -ič). Slovo ć ostaje i u svim izvedenicama od imenice Božić, npr. božićni, božićnica, Božićnjak.

Pridjev božićni piše se malim slovom, osim u slučaju kad je prva riječ u kakvu nazivu. Dakle, pišemo božićni sajam, božićni kolači i božićni blagdani, ali Božićni sajam ako je to službeni naziv sajma.

NOVA GODINA

Nova godina praznik je koji obilježavamo 1. siječnja. Po uzoru na engleski, u kojemu se obje riječi pišu velikim početnim slovom, često možemo vidjeti napisano Nova Godina. Međutim, to nije pravilno, u hrvatskome jeziku u višerječnim imenima praznika samo se prva riječ piše velikim početnim slovom – Nova godina.

Kada uskoro budete pisali novogodišnju čestitku, možete to učiniti na dva načina: Ako napišete Sretna Nova godina!, to znači da nekomu želite sretan taj dan. Ako pak napišete Sretna nova godina!, želite mu sretnu cijelu godinu koja slijedi. I jedno i drugo je točno, sami odaberite što ćete poželjeti.

SVETI NIKOLA

Sveti Nikola može označavati troje – sveca, blagdan i bogomolju.

Prema pravopisu Instituta za jezik i jezikoslovlje, pridjev sveti uz ime sveca piše se malim početnim slovom: Poklone nam donosi sveti Nikola.

Kada bismo upotrijebili opisni naziv blagdana, pisali bismo blagdan svetoga Nikole, no kada se izostavi riječ blagdan, onda dolazi do poimeničenja te se prva riječ piše velikim početnim slovom: Na Svetog Nikolu djeca dobivaju poklone.

Nazivi crkvi, kapelica i ostalih bogomolja pišu se malim početnim slovom (jer bogomolje nemaju imena, nego su nekomu ili nečemu posvećene). Velikim početnim slovom pišu se ako je u imenu izostavljena riječ crkva, kapelica i sl. jer tada dolazi do poimeničenja. Dakle, pisat ćemo: Bili smo na misi u crkvi svetog Nikole. Bili smo na misi u Svetom Nikoli.

Pridjev sveti piše se velikim ili malim slovom ovisno o tome što označava, a isto vrijedi i za kraticu sv. – svetac je sv. Nikola, a blagdan ili crkva Sv. Nikola.

SVETA TRI KRALJA

Prethodna pravila mogu se primijeniti i u sljedećem slučaju. Pišemo li o blagdanu ili crkvi, samo ćemo prvu riječ pisati velikim početnim slovom – Sveta tri kralja. Kad je riječ o biblijskim likovima, pišemo sve malim početnim slovom jer je riječ o trima osobama (a ne o imenu jedne osobe) – sveta tri kralja.